Friday Night Lights 4×05: The Son

Wow. Znali smo već s krajem “A Sort of Homecoming” kako će ova epizoda otprilike izgledati. Predvidljivo, rekli bi. I očekivao sam da će biti odlična, ali… wow. Televizija ne smije biti ovako dobra.

Neću započeti nekom sporednom temom, kao što je epizoda izvela diverziju u teaserom sa standardno odličnom tekmom (i coach je Landrya opet nazvao Lance!), nego ću odmah reći: Zachu Gilfordu odmah nakon epizode trebali su dostaviti zlatni kipić žene s krilima. Molim da se netko pobrine za to.

Samo scena njegovog pogleda na očev otvoreni lijes bila bi dovoljna, i kako su mu oči predivno zasuzile. Jednostavno, nepretenciozno i opisivo samo riječju savršeno. Kao i niz drugih momenata u epizodi.

Bojao sam se da će mu drugi likovi i sporedne radnje ukrasti spotlight, pogotovo kad sam u creditsima vidio ime Minka Kelly, ali nisu. Dosta se stvari događalo sa strane, ali apsolutno sve je bilo kako je trebalo biti. I na najbolji mogući način podsjetili su me, kao što je kolega Dario nedavno spomenuo u komentarima, a i sam sam to rekao vjerojatno bezbroj puta: taj čitav grad nevjerojatno je stvaran, i jednako je nevjerojatno kakvom nam lakoćom autori to uspijevaju dočarati: reakcijama likova, coachevom šetnjom s Mattom, usputnim spomenom Smasha na televiziji i da, samim time što se Minka Kelly pojavila na sprovodu. Jason Katims i ekipa užasno dobro znaju pogoditi kada je manje više, i kada se samo šutnjom ili gestama kaže puno više nego dijalozima. I odabrati glumce koji će to pretočiti u realizam.

Čak ni dio Mattovog govora kako je njegov otac poginuo da bi oni mogli odrasti i ostati slobodni (fuj) nije mi smetao niti uspio nimalo pokvariti savršenstvo epizode.

Puno toga ove sezone djelovalo mi je isforsirano i bezvezno, možda i zbog toga što je treća sezona zaokružila cjelinu, završila idealno i ne bi mi smetalo kada ni sekundu više ne bi vidjeli od Dillona u Teksasu, i makar se bojim što će biti u sljedećoj epizodi, naslova “Stay”, zadnjoj u kojoj ćemo gledati Gilforda (samo da ne ode u Irak, samo to ne), ovo je bio odličan primjer kako nerealno dobra serija Friday Night Lights može biti. Ne mogu je dovoljno nahvaliti, pa čak i reći da je među pet najboljih epizoda televizije ove godine, bilo bi možda premalo.