Hrvatska zastupnica u Europskom parlamentu i članica SDP-a, Biljana Borzan, prošli je tjedan poslala priopćenje medijima kako se obratila Europskoj komisiji u pogledu diskriminacije hrvatskih potrošača po pitanju korištenja servisa Netflix naspram ostalih pretplatnika u drugim zemljama svijeta. Kao zastupnica u Odboru za unutarnje tržište i zaštitu potrošača, gospođa Borzan uputila je sljedeći komentar Komisiji, koji prenosimo iz domaćih medija:
Potrošači mi se često žale kako nemaju pristup popularnim serijama zbog kojih su se uopće pretplatili na Netflix poput “Kuća od karata”, “Igre prijestolja” ili “Hodajući mrtvaci”. Opće je poznato da u SAD-u, gdje je Netflix neznatno jeftiniji, dostupno puno filmova koji nisu dostupni na cijelom tržištu EU. Hrvatski potrošači korištenje Netflixa plaćaju jednako kao i potrošači drugdje u EU koji imaju veći raspon sadržaja i titlove na vlastitom jeziku.
Kako je distribucija i pravo na sadržaj komplicirano pitanje koje je potaklo kritiku, nezadovoljstvo i možebitno pogrešno shvaćanje velikog broja potencijalnih korisnika usluge Netflixa, odlučili smo barem pokušati pojasniti problematiku. Za početak, razmotrimo nekoliko činjenica i suhoparnih podataka:
- U SAD-u je osnovni Netflixov paket dostupan po cijeni od 8.99 dolara, odnosno 63 kune, dok je njegova cijena u Hrvatskoj 8.99 eura, odnosno 68.55 kuna.
- U Hrvatskoj je trenutno dostupno 859 različititih naslova, što je maksimalno deset naslova razlike u odnosu na susjedne zemlje, Sloveniju, Srbiju, Bosnu i Hercegovinu ili Crnu Goru. Italija, u kojoj je Netflix dostupan od listopada 2015. godine, ima 1251 dostupan naslov. Pred mjesec dana (24. siječnja), u Hrvatskoj je bilo dostupno 797 naslova. Ovo su neslužbeni (ali vjerodostojni) podaci prema servisima ungnsn.com i flixsearch.io. Netflix na naš upit nije htio dati konkretne podatke.
- Korisnici iz SAD-a imaju daleko najširi izbor sadržaja na Netflixu (5634 naslova), dok prva sljedeća zemlja po količini sadržaja – Argentina – ima tek dvije trećine njihovog sadržaja (3576 naslova). Valja spomenuti da je “domaće” Netflixovo tržište upravo ono američko.
- Od zemalja članica EU – u čijem nas Parlamentu zastupate – Irska ima najširi izbor (2990 naslova), malo više nego polovinu sadržaja dostupnog u SAD-u, dok Nijemci uživaju u tisuću naslova manje od Iraca (1834). No, Netflix je u Ujedinjenom Kraljevstvu i Irskoj dostupan od siječnja 2012. godine, a Njemačkoj od rujna 2014.
- Grčka (836), Poljska (864), Češka (836), Slovačka (868) i Estonija (860) imaju podjednak broj naslova kao i Hrvatska (859), a Netflix je svoju uslugu u sve navedene zemlje uveo kada i u Hrvatsku, 6. siječnja 2016.
- Game of Thrones (Igra prijestolja) nije dostupan na Netlixu niti u jednoj od 130 zemalja svijeta (gdje nude svoju uslugu). Radi se o HBO-ovoj vlastitoj produkciji, a spomenuti kabelski kanal ima svoj streaming servis za digitalnu distribuciju sadržaja (HBO GO), te mu nije u interesu nuditi vlastiti sadržaj konkurentskim servisima. Zahvaljujući HBO-u, Igra prijestolja (kao i većina ostalih njihovih serija) u Hrvatskoj je dostupna iste minute kao i u SAD-u. (n.b. HBO i Amazon jesu sklopili dogovor prema kojem će na Amazonu biti dostupne neke starije HBO-ove serije poput Obitelji Soprano ili Deadwooda)
- Osim toga, novi korisnici Netflixa imaju pravo na 30 dana besplatnog korištenja i otkazivanja usluge, tako da svako “obmanjivanje” korisnika i tvrdnje da “nemaju pristup serijama zbog kojih su se uopće pretplatili” ne drže vodu. U tom pogledu, nitko nije oštećen.
Dakle, da, količina sadržaja dostupnog na Netflixu u Hrvatskoj i SAD-u ili Irskoj prilično se razlikuje. Površno gledajući, to nije u redu, ali je tako, a slično vrijedi za čitav niz drugih proizvoda. Potencijalni hrvatski korisnici imaju pravo biti nezadovoljni što plaćaju nešto skuplju cijenu mjesečne pretplate, a dobivaju samo 15% sadržaja kao pretplatnici iz SAD-a.
No, isto tako, hrvatski pretplatnik ima izbor. Glasovati svojim novčanikom i ne pretplatiti se na Netflixov servis. Trenutne alternative u Hrvatskoj su regionalni pandan Netflixu, Pickbox, te streaming servis globalno prisutnog HBO-a, HBO GO. Ili, jasno, razne ilegalne metode kojima mnogi pribjegavaju. No, to ovog puta nije tema rasprave.
Stvari funkcioniraju otprilike ovako: Netflix, kao i bilo koji drugi lokalni distributer poput HRT-a, RTL-a, Nove TV; kabelskih kanala kao što su Fox i Universal; ili streaming servisa poput Pickboxa mora otkupiti, odnosno licencirati sadržaj od producentskih kuća – proizvođača sadržaja – za pojedina tržišta. To znači da Netflix otkupljuje prava na “emitiranje” (iliti: streaming, distribuciju) filmova i serija poput bilo kojeg drugog tradicionalnog televizijskog medija.
Netflix sam po sebi ne proizvodi vlastiti sadržaj — za razliku od, primjerice, HBO-a — već ‘samo’ osigurava ekskluzivna distrubicijska prava za neke nove serije, kao što su Daredevil, Jessica Jones, Narcos ili Orange Is the New Black. Netflix, kao novi igrač, dolazi na tržište (npr. Hrvatska) gdje konkurencija već ima osigurane ugovore za sadržaj za koji oni na drugim tržištima polažu prava.
Primjerice, Netflix je sam sebi isključivi krivac što početkom emitiranja “vlastite” (navodnici su namjerni) serije House of Cards (Kuća od karata) nije osigurao globalni ugovor, već pokrio samo ključna tržišta u kojima je u tom trenutku bio dostupan. Posljedica: produkcijska kuća Media Rights Capital, koja polaže prava na seriju, u našoj regiji prodala je prava servisu Pickbox. Kevina Spaceya prošlih godina ste kod nas mogli kod nas gledati na Pickboxu (i HRT-u), već prije negoli je Netflix odlučio da ga zanima Hrvatska – i to je dobro za domaćeg kozumenta sadržaja.
Isto tako: The Walking Dead (Hodajući mrtvaci) možete gledati manje-više odmah nakon američke premijere ako ste pretplatnik kabelskog Foxa (dostupan u većini paketa pružatelja IPTV i kabelskih usluga), Mad Men (Momke s Madisona) ste mogli gledati na HRT-u, Community (Klub otpisanih) ili Justified (Pravednik) na Novoj TV i tako dalje. Ispast će da zagovaramo vaše suparnike sa druge strane političkog spektra, ali: to je bit slobodnog tržišta.
Jednostavno: Netflix je svoju uslugu proširio na globalno tržite, postavio unificiranu cijenu, a lokalni katalog serija i filmova sadrži naslove na koje nitko drugi na lokalnim tržištima ne polaže prava. Jer se prvi sjetio platiti ih. S vremenom, Netflix će proširivati svoju ponudu, a tendencija proširenja sadržaja je prisutna već unazad mjesec dana. Nadamo se da će u narednim mjesecima još agresivnije konkurirati lokalnim distributerima, jer volimo i preferiramo njihovu metodu distribucije sadržaja: gledanje serija i filmova kada god i gdje god želimo.
I tu ste svakako u pravu da trebate raditi pritisak na njih kako bi domaći korisnici dobili što sličnije iskustvo i razinu usluge kao oni u drugim zemljama svijeta, ne samo Europske unije. Netflix mora biti samo prvi u nizu globanih servisa i ponuđača usluge koje treba dovesti na hrvatsko tržište, kraj servisa kao što su iTunes, Hulu, Amazon, Spotify i drugi.
Uostalom, kada ćete se pripremati za eventualni govor u Parlamentu i pokušati razumijeti prekompliciranu regulativu, voljeli bismo da je pokušate objasniti i nama. Jer smo, vjerujte nam, podjednako zbunjeni bizarnim ZAMP-ovim nametima, autorskim pravima, distribucijom saržaja, digitalnim granicama i regionalnim ograničenjima.
Mene zanima kako moze vise distributera na istom podrucju emitiranja imati pravo na istu seriju (House of Cards), Hrt i Pickbox.
Mozda jer je jedno streaming servis (Vods), a drugo “klasicna” distrubicija?
Da, vjerojatno cjepkaju prava na vrste distribucije sadržaja, pa postoje razne opcije:
http://cdas.com/digitaldistribution/
https://kat.ph nema nikakvih ogranicenja
Osim zakonskih.
Za $5 mjesecno za VPN rijesis se svih zakonskih ogranicenja..
5$ mjesecno? cyberghost, zenmate ili securitykiss su besplatni…
Nemoj brate besplatno.. Vjeruj mi..
Ta, tričarije.
Moja omiljena stranica uz onu sa gusarskin brodon povise trazilice
Bravo Krešimire i Serijala. Baš pripremam članak koji se bavi dijelom ove tematike nakon ovakvog gafa naše zastupnice, ali fino ste temeljito konkretno pitanje Netflixa obradili. +10 karma points!
Meni je jasno kad neka nepismena osoba oplete po ZAMPU , ali kad to napiše novinar i to u ovom članku i ovom kontekstu, onda zbilja nemam komentara.
Bravo. Meni još nije jasno kada brani dotični servis čime opravdava postavljena cijenu usluge? Time da otkazom uslugu? To je na nivou zastupnici koju želi prikazati glupo i neinformiranom. Inače članak je na nivou osnovne škole. Svi koji pratimo film svjesni smo i znamo kako funkcioniraju prava za isti.
dok na prvi pogled, izvučeno iz konteksta, izjava zvuči malo glupo, treba pogledati širu sliku. kao što ste napisali, borozan je zastupnica u odboru za unutarnje tržište i zaštitu potrošača, i njena je dužnost da postavlja pitanja koja je dobila putem javne rasprave o geoblockingu i online tržištu, http://europa.eu/rapid/press-release_IP-15-5704_en.htm . također, dio je veće priče oko jedinstvenog digitalnog tržišta i promjene zakona o autorskim pravima. jako informativan članak na http://epthinktank.eu/2015/05/13/digital-single-market-and-geo-blocking/
tl;dr
EU pokušava promijeniti zastarjele zakone članica i globalnom direktivom natjerati na jednaki tretman svih korisnika digitalnih usluga na cijelom području EU. što u netflixovom slučaju (a u budućnosti i iTunes, Hulu, Amazon, Spotify) znači istu ponudu na cijelom teritoriju EU i titlovi na svim jezicima EU. i što je tu loše?
Sori, komentar ti je na prvu bio maknut, Disqus ga je očito odlučio progutati kao spam, mislim da zbog linkova… Uglavnom, proći ću kroz linkove.
Ali ne vidim kako natjerati Netflix na niveliranje usluge na razini EU, bez da direktivom urediš da se prava na distribuciju prodaju za cijelu EU, umjesto pojedina tržišta. A tu opet ulazimo u problem da će lokalni distributeri biti zakinuti jer samo najveći igrači mogu biti konkurentni na tržištu cijele EU.
Netflix na našem tržištu pruža lošiju uslugu, na tržištu je da ga kazni slabom reakcijom — ako misle da im se uloženi novac ne isplati. Lokalna konkurencija kao Pickbox i HBO je tu da poentira na njihovim nedostacima.
pretpostavljam da je to i smisao rasprave – naći način na koji će i lokalni distributeri i veliki igrači biti zadovoljni. ili ako to nije moguće, naći novi okvir i nametnuti ga. utopiju o “tržištu koje kažnjava” ću samo ovako pasivno-agresivno ne komentirati :P
priča nije bez sličnog presedana. satelitski programi su forsirali svoju verziju geoblockinga putem dozvoljene prodaje kartica samo u zemljama za koje su imali distribucijska prava. 2011 im je nametnuta obaveza prodaje dekoderskih kartica na cijelom području eu, bez obzira na prava teritorijalnog licenciranja.
Da, i mene malo iznenadilo da sam krenuo sa tezama samoregulacije tržišta i nevidljive ruke. Idem pročitati koji tekst Luke Popova da se otrijeznim i vratim natrag na komunjarsko-socijalističko-sindikalističko-pretjerano regulirano mod.
Zar mislite da je, u svjetlu ove raspave, čitav niz drugih proizvoda iste kvalitete u Rh i nekim drugim zemljama EU?Iz prve ruke sam osjetio što znači kada HP tretira Lijepu našu kao zemlju istočne Europe a ne Srednje. Ista stvar je i sa čitavim nizom drugih proizvoda (njemački auto definitivno nije isti u nas i u Njemačkoj,itd…). Stvar je tržišta da kazni ponuđača robe/usluge neadekvatne kvalitete.Mislim da je jedini ”neoprostivi” problem-titlovi. O kojima btw niste ništa rekli, a stvarno nije primjereno nuditi sadržaj bez lokalizacije titlova, samim time ograničavaju korisnike preprekom koja je za mnoge-nepremostiva.
O titlovima ni t u tekstu…
Osim u uvodnom citatu zastupnice.Ali to nije ni bila tema teksta, o tome se pisalo svaki put ranije.Ja bi kao veci minus istaknuo manju ponudu, nego titlove, ali to je valjda dosta osobno. Danas smo valjda dovoljno izlozeni engleskom da bi samo engleski mogli biti i dovoljni.