Retro: Babylon 5

Teško je pisati o seriji poput Babylona 5, a istovremeno izbjeći patetičnost.  Kao što su mnogi editoriali i kolumne spominjali još od prvih recenzija, B5 nikako nije Star Trek ili s bilo čime usporediv serijal. Ovo je nevjerojatna pripovjetka epskih razmjera i makar su je neki rani recenzenti nazivali još i sapunicom u svemiru, valja izbjeći takav naziv zbog čitavog niza potencijalno negativnih konotacija koje nosi. Dovoljan je samo prvi dio opisa. Epski. Dramatično. Nevjerojatno. Znanstvena fantastika u svom najboljem ruhu.

Današnja stvarnost u okviru prošlosti fikcije

Priča je pratila svemirsku stanicu Babylon 5, posljednje utočište za diplomate, kriminalce, izbjeglice, pripadnike svih zamislivih i nezamislivih vrsta. Posljednje utočište za mir u galaksiji u razdoblju od pet godina (2257.-2262.). U seriji su pokriveni apsolutno svi aspekti koji u svijetu današnjice dobijaju sve više na značaju; ljudi i civilizacije, političkih sustava, ljudskih prava, religije, ksenofobije, rasizma, nacizma, vojnih supersila, oslanjanje i vjeru u “više sile”, dvoličnosti, oportunizam itd.

Bez obzira na kategoričko odvajanje Treka od B5 u glavi recenzije, jasno je kako moraju postojati i određene sličnosti. Trek je na neki način tumačio svijet tadašnjeg vremena i moglo ga se u mnogome shvatiti u prenesenom značenju. Babylon 5 je čak u nekim aspektima jednostavno predoziran sa stvarnošću. Ljudi u pravilu nisu utopijski divna i krasna bezgrešna stvorenja, a isto vrijedi i za ostale vrste/civilizacije. Čak i “anđeoske” vrste serijala nisu bez svojih teških i potencijalno fatalnih mana, a ni zlo nije u potpunosti “zlo”. Sve se nalazi u nekakvoj neobičnoj sivoj zoni, isprepletenoj crnim i bijelim. Zoni koju je promatraču lakše prihvatiti i uživjeti se u događaje iz jednostavnog razloga – realniji su, koliko god to čudno zvučalo za jedan znanstveno fantastični serijal.

Svaka epizoda nudi nešto novo u vidu razvoja likova, događaja koji će imati utjecaja na daljnji razvoj i kontinuitet općenito. Neki od najmanjih detalja se znaju ponavljati u flashbacku kao nešto iznimno bitno za radnju pa je lako zaključiti kako Babylon 5 od gledatelja traži nešto veću uključenost. Jednostavno se ne može gledati poput drugih serija kao što je primjerice bilo što iz franšize Treka. Specifičnost serije je tolika da će prosječnom gledatelju možda biti teško upustiti se dalje od pilota. Tu višu razinu uključenosti B5 naposljetku (a to je već debelo prije prvih cliffhangera) nagrađuje višestruko.

JMS kult, sociologija i filozofija iza kulisa

Joseph Michael Straczynski, autor priče i serijala, je za Sci-Fi Universe iz ožujka 1996. izjavio kako su dva fundamentalna pitanja postavljena u cijelom serijalu; razvidno je kako su pitanja ni više ni manje upućena ljudima: “Tko ste?” i “Što želite?”  Iznimno duboka i filozofska pitanja nose serijal, makar se činila krajnje jednostavnima bez razmišljanja.

Jedan od ključnih tematskih elemenata se zapravo odnosi na redoslijed odgovora na ta pitanja, što ima za posljedicu prosvjećenja ili uništenja. Ako se odgovori na pitanje “Što želite?” prije nego se spozna vlastita bit “Tko ste?”, to dovodi do neminovnog uništenja. Pojedinac koji tim redoslijedom odgovara pitanja nije dovoljno složen ili sazrio kako bi logički i razumski znao što zapravo želi.

Neka od učilišta u SAD-u su koristila Babylon 5 za mnogobrojne filozofske debate i predmete. Možda to ne bi bilo toliko čudno da već ne postoje učilišta za primjerice klingonski jezik, ali je svakako vrijedno spomena.

Zaboravljene bitne stvari, križarski ratovi

Napusti li se filozofija i napetost priče samo na trenutak, jedan od elemenata udara u glavu još od prvih epizoda. U ovom serijalu nema drvenih likova, sve se čini nekako fluidnim, spontanim od pilot epizode na dalje. Istina, svoj vrhunac serijal doživljava upravo kada se sve sudbine isprepletu i tek tada pusti razvoji likova dolaze u svoju najjaču formu. Razvoj likova spada u rubriku vjerovali ili ne jer oni čine serijal (njegovu srž), no za razliku od, može se reći i silom forsiranih razvoja likova u drugim žanrovskim serijalima Babylon 5 to čini tako glatko, inteligentno i pristupačno. Komično, neurotično i nadasve tužno – samo kada je to potrebno. Niti u jednom trenutku JMS nije zabrljavio stvar. Za ioanko rijetke serijale tog sci-fi karaktera, to je danas uglavnom nedosanjana priča – zaboravljena bitna stvar u pregrštu golotinje i nevjerojatnih CGI izvedbi.

Briljatne izvedbe Andreasa Katsulasa (G’Kar) i Petera Jurasika (Londo), ali i ostale postave (svakako vrijedi još spomenuti i neobičnu “njušku” domaće glumice Mire Furlan, savršeno primjerenu za svoj lik) ovu seriju bacaju u rang najboljih od najboljih. Dovoljno je pogledati IMDB rejting i komentare.

Prigovora naravno uvijek postoji, poput tanašnosti budžeta za određene epizode, no CGI efekti ionako nisu ono što nosi priču (niti je takvo što moguće). Straczynski je htio nešto bez (pre)velikog budžeta, kao svojevrsno udaranje kontre svima ostalima iz tog vremena. Karakterističnim promašajem se pokazao spin-off B5 nazvan Crusade – isključivom krivicom i direktivama koje su došle od strane TNT-a, no o Crusadeu i što je on sve mogao biti nekom drugom prilikom.

Rangiranje i pitanje zaključenosti priče

Budućnost Babylon 5 sage nije svijetla, barem što se malih i velikih ekrana tiče. Nakon visokobudžetnog direct-to-dvd projekta The Lost Tales iz 2007. u kojima se u dvije različite priče razvijaju neke od tema koje JMS nije stigao producirati za vrijeme trajanja samog serijala, nastupila je tišina.  The Lost Tales je jednostavno ugledao svjetlo dana na pogrešan način, prekonzervativno i bez pompozne najave kakvu je zaslužio.

Uslijed prvotnih ponuda o snimanju daljnjih uradaka na temu B5 svemira, Straczynski je naišao na značajne probleme oko eventualne produkcije. Ne želi snimanje niskobudžetnog materijala, već želi dodati još epskog karaktera u svijet Babylona 5 kvalitenim filmovima koji bi punili priču i rješavali neka od otvorenih pitanja serijala.

“Ili to, ili ništa. Ako to već mora biti kraj (Babylona 5), nemam problema s time, originalna priča ima svoj stabilan oslonac.”- izjavio je Straczynski. Ono što ostaje svakom zaljubljeniku u ovu gotovo kultnu seriju jest da pročita novele vezane za nju i samo na trenutak zamisli što se sve može realizirati. Ljubiteljima žanra bi zasigurno teško palo kada bi prispjela informacija kako se B5 više nikad neće snimati, no možda to i nije toliko loša stvar. Ne treba ni dati mogućnost da neka produkcijska kuća vlastitim intervencijama uništi ovako dobro postavljenu osnovu.