Intervju s Mimi Leder, redateljicom fantastične treće sezone Leftoversa – serijala.com
Trenutno čitaš
Intervju s Mimi Leder, redateljicom fantastične treće sezone Leftoversa

Intervju s Mimi Leder, redateljicom fantastične treće sezone Leftoversa

Nakon tri sezone i sveukupno 28 epizoda The Leftovers je završio. Sjajno finale serije odgovorilo je točno ono što je trebalo odgovoriti, ostavilo pitanja koja odgovore nisu trebala. Nakon Lindelofa i Perrotte, kroz nekoliko pitanja treću sezonu je prokomentirala i redateljica, Mimi Leder. Intervju je vođen prije samog finala serije.

Što bi rekli da je tema ove sezone?

Mimi Leder: Priče koje pričamo sami sebi. Narativi koje tražimo, sustavi vjerovanja koji nam pomažu da preživimo dan. Da nas malo umire, usreće. Negdje.

Ta tema je zapravo i izvor sve biblijske simbolike ove sezone, nije li? Kevinova Knjiga, raspeće, poplava itd.?

ML: Da, i to vrlo osobito. Željela sam da ta knjiga bude određene crvene nijanse. Ne crvena crvena, ne krvavo crvena, već da se čini drevnom. Visina križa također mi je bila vrlo bitna, gdje će točno biti vjetrulje, kako će ga svjetlost obasjavati – o svim tim stvarima jako puno razmišljamo dok snimamo. Da bi to moglo biti posljednje što će Kevin vidjeti u životu.

Koliko je vama ova sezona bila različita od prethodnih?

ML: Snimanje u Australiji bilo je jedno prekrasno i nezaboravno putovanje. Ova sezona bila je posebna i jer su me teme serije toliko privukle kroz posljednje tri godine da su me obuzele srcem i dušom.

Snimanje u Australiji sigurno je donijelo i svoje izazove?

ML: Svakako. Prije godinu dana, prošle veljače, otišla sam u Adelaide, Melbourne i Sydney sa Geneom Kellyem, Tomom Spezialyjem i drugim producentima. Bili smo u i zabačenim predjelima i iz grube okosnice priče – jer su Damon, Tom i njihova talentirana grupa scenarista još razrađivali scenarije – pokušali shvatiti kakva će sezona biti. Znali smo da je neki tip apokaliptičnog narativa. Da trebamo gradske lokacije. Na kraju smo se stacionirali u Melbourneu, jer smo trebali grad. Treću epizodu snimila sam i režirala iz Broken Hilla pored Sydneya, koji je udaljen dva i pol sata avionom. Bilo je nešto magično u toj prostranosti i tišini i otvorenom plavom nebu i oblacima. Svjetlost i zemlja drugačiji su i dopuštaju vam da se opustite i bili su savršeni za našu priču – postali su dodatni lik u ansamblu.

Je li od početka planirano da ove sezone događaji budu u Australiji?

ML: Pričali smo o tome u drugoj sezoni – ako ćete raditi priču o smaku svijeta, Australija je najbliže kraju svijeta što možete doći. Kad pričate apokaliptičnu priču, ona mora biti potkrijepljena odgovarajućim vizualima – a Australija stvarno priča apokalipsu.

Za drugu sezonu smo znali da se priča seli u Texas, ali smo uz to bili istražili i Novi Meksiko i Savannu. No, Austin se činio pravim izborom i htjeli smo vizualno proširiti seriju. Željela sam da bude mnogo više prostora i boje i osjećaja nade u drugoj sezoni. U trećoj sezoni, još više je proširiti. Jednostavno je vizualno veća, a u isto vrijeme jednako intimna. I još emocionalnija.

Sama uvodna sekvenca prve epizode odmah vas zakači i vrati u početak prve sezone osvrćući se na one koji su preostali, koji nisu odabrani i patnju koju to donosi. Kakav ton ste htjeli postići tom sekvencom?

ML: Ta scena je o sekti koja se zove Milleriti, ali nikad ih nismo imenovali u seriji. Ti događaji zbili su se 1840-ih, a prema krajoliku, mogli bi biti u Australiji ili u Pennsylvaniji, jednostavno ne znate. No, Milleriti su bili prethodnici Guilty Remnanta. Odrekli bi se svojih posjedovanja, obukli bijele halje i na krovovima čekali da budu odvedeni. Bio je to odličan početak sezone, bez riječi… ali i veliki izazov. Prenijeti priču, osjećaje tih likova – njihovu žalost, strah, tjeskobu – i veliku želju za spasenjem. I da ne preostanu ovdje. Ne znam tko od scenarista je otkrio tu priču, ali kada sam je čula, bila sam oduševljena. Snimili smo ju u mjestu You Yangs, pored Melbournea. Set je bio prekrasno izrađen, sve smo izgradili, te kuće i crkvu. Došli smo na praznu livadu i rekli: OK, ovdje.

I scena na samom kraju prve epizode je nevjerojatna – i vrlo neočekivana…

ML: Da, to je bio flash forward. Scenu sam snimila pred kraj serije, u prekrasnom gradu Clunesu, daleko u provinciji, bilo je predivno. Bio je to priličan podvig? I poveći mindfuck. Kao, što? Nora je živa i stara, i, što se događa? Zna li nekog tko se zove Kevin?

Čitava sezona događa se na ogromnim prostranstvima, divljim i crvenim, a onda… imamo epizodu na trajektu, koja je potpuno različita. Kakvi su tu bili izazovi?

ML: Ta je bila teška za izvesti. Nicole Kassell je režirala, sjajno je odradila posao, kao i Christopher Eccelston, kao i obično. Sjajan je. Izazovno i interesantno je bilo u smislu, koliko daleko ćemo ići s kostimima, koliko suludo? Mislim da je publiku samo nekoliko brzih rezova u traileru zaintrigiralo u smislu, Isuse, što se događa u tim Leftoversima? Šašavo je bilo.

Otkud ideja za tu epizodu?

Pročitaj još

ML: Iz ludo genijalnog uma Damona Lindelofa. Nisam sigurna koji je točno scenarist došao na tu ideju, ali genijalna je. I zastrašujuća za izvedbu, u smislu, kako to funkcionira u našem svijetu? No činilo mi se da je vrlo dobro napisana i integrirana. I vrlo teška za izvesti, no mislim da je odlično uspjela.

Seljenje serije na drugi kraj svijeta je ogroman logistički izazov – koliko dugo ste bili dolje?

ML: Prošle godine u veljači smo dobrih deset dana izviđali lokacije. Nakon toga vratila sam se u Austin snimati u ožujku i travnju, a u Australiji sam bila od svibnja do rujna. Pet mjeseci. Puno vremena za biti na kraju svijeta. Bilo je teško jer je bila zima, no to je kao i rađanje. Zaboravite na to. Mjesecima je neprestano bilo kišno, blatno i hladno. Možete vidjeti slike Justina golog, a ja sam pored zabundana u tri sloja odjeće, toplo mi je ko tostu u mojim Uggsicama, a on je tamo jadan potpuno gol.

Justin ima nevjerojatnih scena ove sezone, poput (ali ne i jedino zbog) igranja dvije verzije sebe – kako je bilo producirati tu epizodu?

ML: Bilo je vrlo uzbudljivo jer smo ubojicu Kevina morali snimati na kraju pošto je obrijao bradu za te scene. U svakom trenu je njegova brada prava. Dakle, svi dijelovi s bradom su snimljeni prvi i to je bilo vrlo komplicirana i senzacionalna epizoda. Mislim da je odlično ispala. Imao je drugog glumca na suprotnoj strani, da bi kasnije sam odigrao tu ulogu, nakon što obrije bradu. Craig Zobel je odlično odradio posao režirajući tu epizodu, kao i prošle sezone sa International Assassinom. I Justin je odličan glumac, koji je u protekle tri godine postao još samo bolji. Stvarno je napravio razliku među ta dva lika snažno i suptilno kao što samo on može.

Drugi svijet kamo Justin ide izgleda suptilno različito stvarnom svijetu – kako ste to realizirali?

ML: Da, kad se nađe na toj plaži – snimili smo to na plaži u Melbourneu – snimate na taj način na stvari koje ne vidite čine to moćnim. Nakon toga smo izgradili setove, podzemni bunker i sve to, sve je izgradio naš scenograf John Paino. Pronašli smo neki fakultet sjajne arhitekture, od koje ste se osjećali kao da ne znate gdje ste. Imao je u isto vrijeme futuristički i realistični osjećaj. Uvijek tražite lokacije koje mogu biti benigne, ali u isto vrijeme imaju neku posebnost. Na tom fakultetu dugi hodnici su bili savršeni za priču.

I sekvenca u hotelu u drugoj sezoni je također bila vizualno nevjerojatna.

ML: To je bio stvarni hotel u Austinu, siđe se sa South Congress avenije. Bio je neki Hyatt ili tako nešto, bijeli hotel, izgrađen šezdesetih.

Sve tri sezone The Leftoversa (Preostali) dostupne su na HBO Go.

Komentari (1)

Odgovori

Serijala je online magazin posvećen aktualnim i popularnim televizijskim serijama, kritici i novostima.

© 2009-2020 Serijala.com, sva prava pridržana

ISSN 2459-5861